Manjine u Mađarskoj #3 – Nijemci
Bliski odnos Mađarske i zemalja njemačkog govornog područja može se promatrati od Svetog Stjepana I. preko oba svjetska rata do današnjih gospodarskih i diplomatske veze; ali jeste li znali da su Nijemci oblikovali Mađarsku i unutar njenih granica? Preci Nijemaca koji danas žive u Mađarskoj stigli su u zemlju u različitim povijesnim razdobljima i migracijskim valovima. Više je čimbenika oblikovalo sudbinu i obilježja njemačke manjine.
Prema odgovarajuću Sulinet stranicugodine, počelo je doseljavanje Germana u bivšu rimsku provinciju, Panoniju, oko Balatona. Doseljenici iz Carstva mogli su osigurati samo teritorije koje su Franci osvojili za vrijeme Karla i Pipina. Bavarci su se naseljavali od 750. god.
Nakon što je bavarska vojska izgubila bitku kod Pozsonja (Bratislava) protiv Mađara 907. godine, pisani izvori 50 godina ne spominju Nijemce u Mađarskoj. Sveti Stjepan I. okrunjen je za kralja Mađarske 1000. Bio je prvi kršćanski kralj zemlje kako ga je krstio biskup Pilgrim. Namjeravao se otvoriti prema Zapadu i uvesti Ugarsku u katoličanstvo. Oženio se bavarskom princezom Gizellom, sestrom cara Henrika II. To je značilo ukidanje poganstva i bliži odnos s germanskim narodom. Trebao mu je pomoć Zapada da preobrati cijelu zemlju, pa je pozvao njemačke svećenike i vitezove.
Ipak, najveći broj njemačkih doseljenika nije došao u srednjem vijeku, već nakon oslobođenja Mađarske od osmanske vlasti.
Tuđinska vlast i stalni ratni sukobi uništili su mnoga naselja okupiranih područja, ponajviše na jugu. Bogate livade postale su močvarne močvare.
Prvi korak u ponovnoj izgradnji zemlje bio je vraćanje plodnosti zemlje. Zemljoposjednici su davali sve od sebe da dobiju radnu snagu za rad na svojim poljima. Činilo se da je stanovništvo Svetog Rimskog Carstva izvrsno za ovaj zadatak. Tridesetogodišnji rat i feudalna tiranija pojačali su želju Nijemaca da napuste svoju domovinu, pa su njihove velike mase mogli biti regrutirani od strane agenata mađarskih veleposjednika.
Namirenje je izvedeno u tri faze.
Prvu je pokrenuo Karlo III (1689-1740). To je bilo vrijeme kada je velik broj njemačkih seljaka došao u Podunavlje, Velike ravnice i sjevernougarsko gorje, ali su se također pojavili u Bácskoj i Bánságu. U okrugu Szatmár osnovan je i Schwab centar. Druga faza nastupila je za vrijeme vladavine Marije Terezije. Glavni razlog bio je ekonomski: dvor je konkurirao zemljoposjednicima pružajući dodatnu potporu njemačkim doseljenicima na tržištu rada. Ovi novi doseljenici uglavnom su naselili južna pogranična područja. Deklaracijom Josipa II. iz 1782. započela je treća i posljednja faza. Ovi Nijemci su se naselili na jugu iu županijama Pešta, Esztergom, Vas, Tolna i Somogy.
Vještine doseljenika dobro su iskorištene, a zemljoposjednici Szatmára i Gornje Tise stvorili su napredno gospodarstvo. Močvare u dolini Nere švapski su vinogradari ponovno učinili plodnima. Nijemci su također sudjelovali u osnivanju mađarske metalne industrije kod Miskolca i Resicabánye.
Iako njemački doseljenici isprva nisu govorili mađarski, vrlo su rano razvili takozvani “mađarski identitet”.
Bili su lojalni Mađarskoj i smatrali su da ih s Mađarima, unatoč različitim jezicima, povezuje zajednička povijest.
Kako doseljenici nisu dolazili iz jednog kraja, nisu činili homogenu skupinu, a govorili su različitim dijalektima, tj. Nyest.hu istaknuto. Većina njih imala je srednjonjemački ili južnonjemački dijalekt kao svoj matični prostor, a oni su se polako miješali u mađarski kreolski. Ovaj mješoviti jezik bio je vrlo različit od standardnog "Hochdeutsch". Nijemci koji žive u Mađarskoj mnogo rjeđe koriste opoziciju zvučnih i bezvučnih suglasnika od izvornih govornika standardnog njemačkog jezika.
Godine 1919. vlada Mihályja Károlyija dodijelila je autonomiju njemačkoj manjini. Sav germanski narod tretiran je kao jedna ujedinjena nacija. U naseljima sa značajnom njemačkom prisutnošću uvedene su autonomne prakse u obrazovanju, kulturi i vjeri. Imali su predstavničko tijelo u mađarskom zakonodavstvu na temelju broja stanovnika. Započelo je doba njemačkih općina.
No, nakon Drugog svjetskog rata za Nijemce u Mađarskoj dolaze mračna vremena: 1945. godine gotovo polovica ih je deportirana ili čak transportirana u Sovjetski Savez na prisilni rad u ime kolektivne krivnje.
To je razlog zašto je danas u Mađarskoj samo 2.5 posto Nijemaca. To znači 200,000-220,000 ljudi. Zbog raspuštanja seoskih zajednica i industrijalizacije, rastao je broj mješovitih brakova, što je dodatno smanjilo broj govornika njemačkog jezika u Mađarskoj.
Većina Nijemaca je dvojezična, mijenjajući njemački i mađarski ovisno o kontekstu i tvrtki.
Iako jezik unutar granica izumire, njemačka kultura raste u Mađarskoj od 1980-ih godina: tada je osnovana prva njemačka udruga (Nikolaus Lenau Kulturverein), a zatim 6 nacionalnih i 79 županijskih udruga. Otvoreno je i njemačko kazalište u Szekszárdu (Deutsche Bühne), a da ne spominjemo nekoliko škola na njemačkom jeziku.
Sva naselja s njemačkom prisutnošću blisko su povezana sa svojim bratskim gradovima u Njemačkoj i Austriji.
To znači da neki razredi provode dva tjedna svake godine u sestrinskoj školi u jednoj od tih zemalja. Prisutnost Nijemaca također je značajna u gospodarstvu i industriji, jer se mnoga naselja (npr. Mór, Bóly, Szederkény) oslanjaju na međunarodne veze manjine.
Zakon o manjinama još im dopušta da sami biraju svoje predstavnike. Nijemci u Mađarskoj osnovali su ukupno 164 manjinske općine. Oni nastavljaju igrati vitalnu ulogu u kulturnom životu i tehnološkom razvoju Mađarske.
Foto: Fortepan
Izvor: Sulinet.hu, Afoldgomb.hu, Nyest.hu, Daily News Hungary
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? - 10. svibnja 2024
Nečuveni rasistički napad u Budimpešti: Stranac pretučen zbog boje kože – 'Migrante, idi kući!'
Orbán i Xi dogovorili su jačanje veza još 2009. godine
Željeznička obilaznica oko Budimpešte, brza željeznica zračne luke koja će se graditi uz kineska ulaganja
Mađarska vlada šalje e-mail javnosti u vezi s planovima NATO-a za rat u Ukrajini
Šokantno otkriće: Ispod teniskog terena pronađena davno izgubljena mađarska crkva – FOTOGRAFIJE