Manjine u Mađarskoj #4 – Bugari
Kao što je to bilo uobičajeno u slučaju mnogih manjina u Mađarskoj — kao Hrvati i Nijemci — I Bugari su dolazili u zemlju u više valova. Mađarsko-bugarski odnosi počeli su prilično neprijateljski jer je velik dio povijesne Mađarske bio naseljen Bugarima kada su Árpádove vojske umarširale. Kao žestoki neprijatelji dva su naroda bila tijekom Domovinskog osnivanja, jednako su se približili tijekom povijesti.
Prvo značajnije doseljavanje datira iz 1365. godine kada je kralj Ludovik Veliki osvojio Vidin. Osmanska ekspanzija započela je na jugu, pa su mnogi Bugari pobjegli iz svoje napadnute domovine na sjever. Stigli su do Sentandreje. Otomansko osvajanje bilo je snažno u sljedećih nekoliko stoljeća, prisiljavajući sve više i više Bugara da potraže utočište u Mađarskoj. No, iako su osvajači bili potisnuti u drugoj polovici 15. stoljeća, Bugari su i dalje dolazili u Mađarsku, ovaj put kao trgovci u potrazi za bogatstvom.
Još važniji od trgovaca, bugarski su vrtlari migrirali u zemlju iz Ljaszkovca u sjevernoj Bugarskoj početkom 18. stoljeća.
Prvo, većina njih bili su putujući radnici koji su neprestano mijenjali domovinu i Austro-Ugarsku Monarhiju. Takav način života se u to vrijeme nazivao gurbet. Do 1914. 5,204 Bugara bila su registrirana radnika u Monarhiji. Nisu se asimilirali u mađarsko društvo, nego su živjeli u izoliranoj zajednici, čuvajući ekonomsku samostalnost i kulturna obilježja.
Gdje god su se naselili, uveli su intenzivan uzgoj povrća sa zalijevanjem. Bugarski vrtlari inovirali su hortikulturu i zadovoljili nove potrebe. Obično su uzgajali povrće na manjim unajmljenim zemljištima u blizini većih gradova kako bi industrijskim regijama opskrbili hranom. Među ostalim, Bugari su u Mađarsku donijeli patlidžan.
Nakon Prvog svjetskog rata, bugarski vrtlari i poljoprivrednici počeli su iznajmljivati zemlju na duže vrijeme. Neki od njih kupili su stan ili farmu, čak su se i udali u Mađarsku. Mnogi od onih koji se nisu udali u novi dom doveli su svoju obitelj iz starog. To je bio razlog zašto su mnoge bugarske farme postale obiteljska “poduzeća”.
Godine 1914. bugarski vrtlari i trgovci koji su dulje ostali u zemlji osnovali su Udrugu Bugara u Mađarskoj, koja i danas djeluje.
Iz doba između dva svjetska rata Bugari dolaze u Mađarsku s jasnom namjerom da se nasele na duže vrijeme. Taj se proces nastavio sve do 1951. kada su raspuštanje Udruge vrtlara od strane socijalističkog režima i međunarodna situacija zaustavili bugarsko useljavanje.
Bugari u Mađarskoj danas žive u dijaspori, rasprostranjeni u 170 naselja, uglavnom oko Budimpešte, Miskolca i Pečuha.
Unatoč relativno malobrojnosti i razdvojenosti, uspjeli su sačuvati svoj nacionalni identitet i jezik. Jedan od ključnih faktora bio je taj što su stoljećima živjeli izolirano i bili povezani zajedničkim zanimanjima: vrtlarstvom i trgovinom. Drugi razlog za njihovo kulturno očuvanje bio je taj što je većina njih dolazila iz istog kraja u Bugarskoj, ponajviše iz Polikarišta i Draganova.
Prva bugarska škola u Budimpešti osnovana je 1918.: započela je kao osnovna škola, razvila se u srednju školu 1981., a zatim je postala bugarsko-mađarska dvojezična škola s nekoliko učitelja koji su dolazili iz Bugarske. Njihov je rad vrlo važan jer govore standardni bugarski i podučavaju aktualnu bugarsku gramatiku, običaje i norme ponašanja. Međutim, mnogi bugarski roditelji šalju svoju djecu u mađarsku školu jer oni ionako uče bugarski kod kuće. Ne zato što ne poštuju vlastiti materinji jezik, nego shvaćaju da im je poznavanje jezika većine u svakodnevnom životu.
Bugari su službeno proglašeni manjinom u Mađarskoj tek 1991. godine.
Iako su većina njih kroz povijest bili vrtlari, Bugari danas uglavnom rade poslove bijelih ovratnika. Velika većina njih rođena je u miješanim bugarsko-mađarskim parovima i dvojezična je. Izabrali su mađarsko državljanstvo za svoju djecu, ali žive u skladu s bugarskim običajima. Međutim, čini se da mađarsko razmišljanje i ponašanje ima veći utjecaj na njih nego u slučaju većine nacionalnih manjina u Mađarskoj. To otežava bilježenje broja Bugara jer ih je teško identificirati, pa se većina statističkih podataka temelji na njihovom vlastitom priznanju.
Ipak, popis stanovništva iz 2011. godine izbrojao je 6,272 Bugara u Mađarskoj, što znači da je unatoč brzoj asimilaciji ova kultura još uvijek bitan dio stanovništva zemlje.
Izvor: Kisebbsegiombudsmann.hu, Sulinet.hu, Bolgarok.hu, Daily News Hungary
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Odlazak u svemir: Prvi mađarski satelit masovne proizvodnje mogao bi biti u orbiti za nekoliko godina
Maloprodaja u Mađarskoj porasla je za prilagođenih 4.2 posto na godišnjoj razini u ožujku
Europska poljoprivreda pod 'zelenim ideološkim pritiskom', kaže mađarski ministar
Izbori za EP 2024. – anketa: Nova mađarska stranka Tisza već je najjača oporbena snaga
Ekskluzivno – Majorelle: Okus Maroka bez premca u srcu Budimpešte – FOTOGRAFIJE
Njemačka softverska tvrtka Evosoft ulaže 8.7 milijuna eura u novi projekt istraživanja i razvoja u Mađarskoj