Orbánov kabinet protivi se odlukama kvalificirane većine u vanjskoj politici EU-a
Mađarska ne podržava primjenu kvalificirane većine u odlukama Europske unije o vanjskoj politici, rekao je u utorak za MTI u Bruxellesu Zsolt Németh, šef odbora za vanjsku politiku mađarskog parlamenta.
Govoreći nakon sastanka parlamentarnih odbora za vanjsku politiku zemalja članica, rekao je Németh
EU bi trebala voditi “glasniju, jasniju i odvažniju vanjsku politiku”, ali bez narušavanja suvereniteta država članica ili sijanja daljnjeg razdora među njima.
Vanjska politika EU-a ne bi trebala biti opterećena spornim temama poput prihvaćanja “zakona o kvotama”, rekao je, nazvavši kompromisno vanjskopolitičko odlučivanje velikom vrlinom Europske unije.
Snažno vodstvo moglo bi učinkovito zastupati i provoditi te odluke temeljene na kompromisu u međunarodnoj areni, rekao je.
EU se u posljednje vrijeme "okrenula prema unutra" i nije se uspjela usredotočiti na proširenje bloka, rekao je Németh.
Europska komisija Izjava šefa Jean-Claudea Junckera da se ne može očekivati proširenje tijekom njegova petogodišnjeg mandata "nosila je negativnu poruku", rekao je.
Položaj koji EU treba sveobuhvatno reformirati prije nego što se daljnje države mogu pridružiti bloku je "opasno" jer ne uspijeva kalkulirati s mogućnošću izbijanja sukoba na zapadnom Balkanu, rekao je.
Proces proširenja također može dodati vrijednost reformama i trebao bi ići ruku pod ruku s njima, rekao je Németh.
Fotografija: itthon.ma
Izvor: MTI
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Zamjenik predsjednika mađarskog parlamenta boravi u Mongoliji
Upozorenje: Plaćanje parkiranja u Budimpešti bit će produženo – evo novih lokacija
Mađarski predsjednik Sulyok ispričao je čime se Mađarska ponosi
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? – 27. travnja 2024
Popularni mađarski festival Sziget 2024. najavljuje glavnog izvođača
Bijeg u prirodu: 5 čarobnih parkova u Budimpešti – FOTOGRAFIJE
Kako 1
Europski parlament bavio se jedinstvenom rezolucijom koja poziva na odštetu za zločine počinjene tijekom razdoblja europskog kolonijalizma u Africi. Prošlog je tjedna Europski parlament velikom većinom glasova odobrio rezoluciju kojom se parlamentarci EU-a pozivaju da pozovu EU i njezine države članice da poduzmu mjere za borbu protiv strukturalnog rasizma s kojim se suočavaju osobe afričkog podrijetla u Europi. Europski parlament snažno poziva EU, njegove institucije i nacionalne vlasti da razviju politiku protiv rasizma i okončaju diskriminaciju u područjima obrazovanja, stanovanja, zdravstva, kaznenog pravosuđa, političkog sudjelovanja i migracije. U priopćenju za javnost o rezoluciji pisci pokušavaju opravdati svoj regresivni račun u svjetlu sve češćih afro-napada. Parlamentarci EU-a pozivaju na priznavanje rasističke, diskriminatorne i strane neprijateljske patnje Afro-Europljana, kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita od tih nejednakosti, također kako bi se osiguralo da se zločini iz mržnje istražuju, procesuiraju i kažnjavaju. Osim toga, osobe afričkog podrijetla treba više uzeti u obzir u trenutnim programima financiranja iu sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (2021. – 2027.). A što EU radi da zaštiti vlastiti narod od napada afričke mladeži?
Dnevni red ide i dalje. Rasno profiliranje treba zaustaviti, primjerice, budući da bi česta uporaba rasnih i etničkih profila u kaznenim progonima, protuterorističkim mjerama i imigracijskoj kontroli rezultirala brojnim nasilnim incidentima i smrtnim slučajevima koji bi se dogodili tijekom zatvaranja naizgled afričkih migranata. Ova praksa se mora prekinuti. Suština ove rezolucije je, međutim, poziv na kompenzaciju za zločine protiv čovječnosti tijekom kolonijalizma. Rezolucija bi trebala potaknuti institucije EU-a i države članice da se pozabave i isprave nepravde i zločine protiv čovječnosti počinjene u ime europskog kolonijalizma. Predlaže se npr. kompenzacija kao što je javna isprika i vraćanje ukradenih umjetničkih predmeta u zemlje porijekla. Parlament također poziva zemlje EU da objave svoje kolonijalne arhive kako bi se u nastavnim planovima i programima oblikovala sveobuhvatna perspektiva o kolonijalizmu i ropstvu. To bi značilo još veći indoktrinirani dug obrazovnog sustava prema Europljanima jer u prošlom stoljeću nitko iz današnjeg društva nije sudjelovao u tim stvarima. Rezolucija također navodi da su Afrikanci koji žive u Europi izloženi stalnoj diskriminaciji i pate od duboko ukorijenjenih negativnih stereotipa. Postoje znakovi da afro-europska djeca dobivaju niže ocjene u školi od svojih bijelih vršnjaka. Također bi češće rano napuštali školu. Europski parlament očito je pun čudnih ljudi. Kažu da nas predstavljaju, ali kako to možete zamisliti? Mi, bijelci, opet smo diskriminirani i isisani, dok crnci nastavljaju svoj život smijući se i dobro pazeći na njega. To će jednog dana dovesti do ustanka. Zar ne znaju da je bilo (i još uvijek jest) uobičajeno napadati druga plemena, stavljati ih u zatvor ili prodavati mornarima i šeicima na Bliskom istoku? Zašto se samo mi moramo ispričati?