Ozelenjavanje pustinje i marokansko-mađarski model progresivne zaštite klime
Prema časopis GLOBS, Dok su u Mađarskoj još uvijek nesnosne vrućine, šume gore i u Švedskoj. Osjećamo da klimatske promjene više ne čekaju samo u našem “predvorju”, već u našem stanu. U međuvremenu, nedostaje svjetska suradnja temeljena na akcijama. Prema sveobuhvatnom primjeru, ovo što smo do sada radili u svijetu je kao gnjaviti slona slamkom. Iako su nedavno objavljene alarmantne studije, krčenje šuma se nastavlja, naša jezera se isušuju, dezertifikacija je još uvijek problem (čak i u Mađarskoj), afrički migracijski pritisak raste u Europskoj uniji, a ljudi umiru od toplinskih valova i povezanih udara.
Ova sve gora situacija postaje sve ozbiljnija. Moj san iz djetinjstva potaknuo me da razradim kompleksan i progresivan odgovor koji ne samo da je učinkovito rješenje za spomenuti problem, već ga djelomično ili potpuno rješava i daje novi impuls razvoju svjetske ekonomije. Ovaj plan nije ništa manje nego ozelenjavanje Sahare. Moji kolege znanstvenici to zovu Projekt Zelena Sahara ili jednostavno GSP.
Bit GSP-a je da gradimo trokutasti oblik s 25.000 hektara velikim zelenim kvadratima (zvanim kvadratima). Projekt bi započeo na obali Atlantskog oceana prema sredini pustinje, u smjeru jezera Chad. Po kvadratu je potrebno 50.000 radnika. Taj broj raste na 250.000 uključujući i obitelji. Zahvaljujući novoj mađarskoj inovaciji, sedam milijuna stabala koja se sade po kvadratu uhvatit će oko 25 milijuna tona ugljičnog dioksida!
Ova brojka je polovica ukupne godišnje emisije CO2 u Mađarskoj. Umjetne kiše generirane nuklearnom toplinom, vjetroturbine s dvostrukom funkcijom ili vrtložni tornjevi mogu zvučati kao utopijski pothvat u kojem transformiramo 27 različitih ekonomskih i ekoloških opcija koje nam pružaju naša stabla u prosperitet.
Naizgled Verneova vizija zapravo se temelji na stvarnosti. Ciljano područje trgova je samo jedna trećina Zapadne Sahare, počevši od atlantske obale do jezera Čad. Naravno, riječ je o ogromnom teritoriju veličine tri milijuna četvornih kilometara.
Kako bismo razumjeli GSP, za početak ćemo reći da je Sahara nekada bila zelena s gustom vegetacijom i velikim biljojedima. Koncentracija ugljičnog dioksida nekada je bila mnogo veća u atmosferi u odnosu na današnju razinu. U isto vrijeme, uništene tropske džungle i nestala divovska jezera sa Zemlje spriječili su pojavu ekstremnih vremenskih uvjeta, uz mnoge druge dobrobiti. Danas je Sahara pješčana i kamena pustinja, a Aralsko i Čadsko jezero nestaju. Naše džungle umiru ili se pretvaraju u monokulturne plantaže. Čak smo odsjekli besplatno gnojivo, CO2, iz vegetacije. Stvaranje "zagonetki" potrebnih za uspjeh GSP-a nije išlo lako. Projekt je trebalo sastaviti uz pomoć sila prirode, a ne protiv njih.
Prije deset godina počeo sam eksperimentirati s jednom posebnom biljkom u Mađarskoj. Bio je to hibrid paulovnije. Zahvaljujući visoko učinkovitoj (C4) fotosintezi, biljka može uhvatiti deset puta više ugljičnog dioksida (CO2), u usporedbi s umjerenim pojasom. U Maroku, međutim, naše drveće radi još bolje, jer ga povoljni uvjeti čine učinkovitijim. Dok šume u umjerenom pojasu mogu uhvatiti 13.5 tona CO2 po hektaru godišnje, naš hibrid počinje sa 100 tona čak iu ograničenom vegetacijskom razdoblju. U Maroku smo skoro postigli 500 tona. To je bilo moguće u vegetacijskom razdoblju dugom 360 dana uz prosječnu temperaturu oko 20 stupnjeva Celzijusa. Zahvaljujući mađarskom rješenju potrošnja vode smanjena je za polovicu.
Kao državni direktor Mađarski trgovački i kulturni centar (HTCC), Istražujem u Maroku od 2015. Ovdje se također bavim razvojem poslovanja za Mađarsku i Maroko. Tada mi je na pamet pala velika ideja. Tijekom Svjetske klimatske izložbe u Marakešu, predstavio sam rezultate svojih eksperimenata, uz navodnjavanje ugljičnim dioksidom na otvorenom, koje je 2016. godine dobilo nagradu za inovaciju. Stoga imamo naš čudesni hibrid za međunarodni uspjeh, ubrzavajuća CO2 tehnologija koja daje život i mađarsko rješenje koje osigurava manju potrošnju vode. Nadalje, nuklearni i laserski fizičari razvijaju model umjetne kiše.
Nakon dva foruma u Budimpešti, sve će to biti predstavljeno u Maroku na 3. Summitu Sahara Scholars (3S). Događaj će se održati u Dakhli, na vratima pustinje, od 27. do 28. rujna 2018. Nadamo se da će događaj biti pod kraljevskim pokroviteljstvom. Tim mađarskih, poljskih, vijetnamskih, indijskih, kanadskih, španjolskih, portugalskih, marokanskih i beninskih znanstvenika i stručnjaka spreman je prihvatiti izazov, a to je realizacija prvog elementa GSP-a koji će stajati 620 milijuna dolara.
Ako želite čitati još zanimljivih članaka o časopisu GLOBS, kliknite OVDJE
ili možete kupujte online The GLOBS Magazine na DigitalStand
Izvor: Autor članka i voditelj projekta je prof. dr. József Steiner, direktor HTCC poslovne mreže u Maroku
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Šokantno otkriće: Ispod teniskog terena pronađena davno izgubljena mađarska crkva – FOTOGRAFIJE
Predstavlja li posjet Xi Jinpinga prijetnju nacionalnoj sigurnosti Mađarskoj?
Magnetska oluja: Kašnjenja u međunarodnoj zračnoj luci Liszt Ferenc? Evo odgovora Zračne luke Budimpešta
Ovo je razlog zašto je kineski predsjednik Xi Jinping došao u Mađarsku – AŽURIRANJE
Ove godine u Budimpešti počinje velika obnova, očekuju se prometne gužve
Tužne vijesti: Inflacija u Mađarskoj ponovno porasla nakon 14 mjeseci pada