Trianonski mirovni ugovor 100: je li bilo šanse za očuvanje Velike Mađarske?
Vjerojatno će među Mađarima trajati vječna rasprava je li bilo šanse ili ne. Autor najnovije objave na tu temu tvrdi da za ono što se dogodilo nije kriva samo vlada i da bi očuvanje multietničke Kraljevine Mađarske bilo nemoguće.
Oni koji se zanimaju za događaje nakon Prvog svjetskog rata znaju da postoje priče o uspjehu u modificiranju mirovnih ugovora kojima je okončan krvavi rat. Nasljednica Otomanskog Carstva, Turska, predvođena Kemalom Atatürkom, ne samo da je postala sekularna, modernizirana republika, već je također uspjela prepisati mirovni ugovor iz Sevrésa (1920.). Stoga bi mogli dobiti neke od svojih izgubljenih teritorija, kao što je Izmir i njegovo susjedstvo u Sporazumu iz Lausanne (1923.).
Mnogi kažu u Mađarskoj da, pod uvjetom zemlje
slijedio turski primjer 1918.-1920.
mogla je dobiti bolji mirovni ugovor, što znači da ne bi izgubila 2/3 Kraljevine Ugarske s više od 3 milijuna Mađara.
Sada, 24 upitao je Tamas Révész, mađarski povjesničar koji se u svojoj posljednjoj publikaciji bavi tim pitanjem, kakve su šanse da uzvratimo. Rekao je da je u studenom 1918.
1,328 milijuna mađarskih vojnika borilo se na tri fronte:
zapadnu i talijansku bojišnicu gdje su se vodile okrutne borbe te istočnu gdje su okupirali teritorije koje je Brest-Litovskim mirom (ožujak 1918.) pripao Austro-Ugarskoj Monarhiji. Većina vojnika željela je trenutni mir, a prilika za to ukazala se 3. studenog 1918. kada je potpisan sporazum o primirju. Tada ih je 1 milijun došlo kući neorganizirano, nesposobno i nevoljko nastaviti borbu, dok je 320 tisuća otputovalo kući sa svojim časnicima u zbijenim redovima. Međutim, ni oni se nisu htjeli boriti.
U međuvremenu je pacifistička mađarska demokratska vlada držala pod oružjem samo 5 najmlađih generacija što je rezultiralo činjenicom da je krajem studenoga god.
bilo je samo 37 tisuća vojnika protiv invazijskih rumunjskih, srpskih i čehoslovačkih snaga.
Vlada nije imala obrambeni koncept, au svojoj vanjskoj politici vjerovali su da će demokratska Mađarska koja daje široku autonomiju svojim manjinama biti privlačna ne samo za Srbe, Rumunje ili Slovake, već i za Pariz i pobjedničke sile. tamo da napiše mirovne ugovore.
Károlyijeva vlada nije mogla više pogriješiti. Francuska je u Parizu dobila pravo diktiranja novog poretka srednje Europe, a svoje lokalne saveznike (Rumunjsku, Čehoslovačku, Poljsku i Srbiju) željela je ojačati koliko god je mogla.
Nadalje, budući da je Ugarsko Kraljevstvo bilo centralizirano, nije bilo mađarskih lokalnih vođa koji su imali prestiž započeti borbu protiv uljeza. Balassagyarmat, gdje su se mještani borili i pobijedili čehoslovačku vojsku u siječnju 1919., ili priča o
divizija Szekler koja se bori na zapadnoj granici Transilvanije između prosinca 1918. i travnja 1919. samo su epizode, ali ne i dijelovi središnjeg projekta.
Károlyijeva vlada smatrala je da bi velike sile, da su krenule u borbu, mislile da Mađarska želi nastaviti rat, pa je nikada ne bi pozvale na mirovnu konferenciju.
Károlyi je prekasno shvatio da se, ako žele sačuvati granice Mađarske, moraju boriti čak i ako daju teritorijalnu autonomiju nacionalnim manjinama jer to samo po sebi nije bilo dovoljno.
Tek je 2. ožujka 1919. premijer Mihály Károlyi otvoreno rekao da
vlada je odlučna boriti se.
Tri mjeseca kasnije socijaldemokrati su se složili s komunistima i Mađarska je postala druga socijalistička republika u svijetu nakon Sovjetskog Saveza. Stoga nije dobila poziv na mirovnu konferenciju.
Tamas Revesz rekao je da su se, pod uvjetom da je mađarska vojska uzvratila, neki od izgubljenih teritorija mogli sačuvati u Transilvaniji ili Čehoslovačkoj, ali nije bilo šanse zadržati granice Velike Mađarske.
Izvor: 24.hu
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
Upozorenje: Plaćanje parkiranja u Budimpešti bit će produženo – evo novih lokacija
Mađarski predsjednik Sulyok ispričao je čime se Mađarska ponosi
Što se danas dogodilo u Mađarskoj? – 27. travnja 2024
Popularni mađarski festival Sziget 2024. najavljuje glavnog izvođača
Bijeg u prirodu: 5 čarobnih parkova u Budimpešti – FOTOGRAFIJE
Iznenađujuće: Privatna super željeznica mogla bi povezati Budimpeštu sa zračnom lukom Budimpešta
4 Komentari
Da je Horthy odbio potpisati, možda. Ali bili smo prodani.
“Mirovni ugovor je sporazum između dvije ili više neprijateljskih strana” – stoga je ovaj “Mirovni ugovor” nevažeći. Mađarska nije smjela sudjelovati u pregovorima, kakvi su to “pregovori”? Horthyjev službeni predstavnik grof Appony odbio ga je potpisati. Neki ljudi nižeg ranga su to potpisali.
Pisac najvjerojatnije nije upoznat s prijevarom savezničke Antante iza ovoga: Saveznici su Rumunjima ponudili područje Transilvanije (Erdely), ako uđu u rat protiv Austro-Ugarske. Slično je Južni Tirol obećan Italiji za ulazak u rat na savezničkoj strani. Dakle, prijevara je u tome što su saveznici ponudili plaćanje imovinom koja im ne pripada.
Slama mi srce svaki put kad vidim što je Mađarska bila i što je sada.
Možda da su Mađari mogli razviti atomsku bombu 1919. onda da… totalno…