“Vrijeme nas opravdava” – Intervju sa Sándorom Baloghom
Sándor Balogh, predsjednik Afričko-mađarske unije, poslovni je čovjek, poduzetnik i organizator sportskih događaja. Za njega je dan mogao trajati od 26 do 28 sati, a tjedan je mogao uključivati 9 dana, zbog njegovih raznolikih aktivnosti. Prije više od deset godina osnovao je Afričko-mađarsku uniju. Organizacija je trenutno najprestižnija civilna organizacija u Mađarskoj koja se bavi Afrikom. Predsjednika smo pitali o postignućima ove organizacije.
Intervju donosi Časopis GLOBS:
U protekle četiri godine svijet se mnogo promijenio. Afrika je dospjela na naslovnicu, da tako kažem. Dogodilo se to ne samo u Mađarskoj, nego iu drugim zemljama, i to obično u pozitivnom kontekstu. Kakvo je vaše iskustvo u Afričko-mađarskoj uniji?
S jedne strane, zabrinuti smo, kao i svi ostali u Mađarskoj, o onome što se dogodilo i što se još događa u svijetu. Migracijska kriza preokrenula je živote mnogih ljudi i mnoge ispunila strahom. S druge strane, događaji u proteklih nekoliko godina su nas opravdali. U trenutku osnivanja Unije izdali smo upozorenje u vezi političkih, ekonomskih ili klimatskih promjena u Africi, koje bi mogle narušiti tamošnju izazovnu ravnotežu i pokrenuti milijunske mase. Istini za volju, u Europi, posebice u njenom istočnom dijelu, osnovno je mišljenje bilo da situacija ne može utjecati na nas, jer je Afrika daleko, a mi nemamo ni alata ni interesa rješavati lokalne probleme tog kontinenta. U ljeto 2015. sve se to promijenilo preko noći, kada je – kako bismo rekli – stvarnost pokucala na vrata Srednje Europe. Prosječni srednjoeuropski gledatelj mogao je vidjeti što se događa kada se žetva izgubi oko 5,000 kilometara dalje. To bi moglo utjecati na naš život.
Znači li to da vam se od tada više ljudi javilo i tražilo savjet?
Definitivno vrijedi.
Danas postoji poslovica koju smo oduvijek isticali: “Pomoći treba tamo gdje je problem, prije nego problem dođe do nas.”
U stvarnosti je, međutim, lakše reći jer Afrika nije lako mjesto. Da bismo znali što i gdje učiniti, kako bi to značilo stvarnu pomoć, a ne samo imidž milosrđa, potrebni su nam stručnjaci koji su godinama proveli na terenu i poznaju lokalne prilike te imaju osobne veze. Tako možemo pomoći, a to je područje gdje je naš savjet potreban.
Ipak, mnogi kritiziraju pristup Zapada jer pokušavaju riješiti Afriku'problema s humanitarnom pomoći, kako bi im se ublažio osjećaj krivnje zbog kolonizacije. Zato se apelira na uvođenje drugih programa. Jeste li primijetili promjene u prioritetima?
Mijenjamo se i reagiramo na promjene okoline, a naravno i učimo u međuvremenu. Vanjska okolina se brzo mijenja. Postoje zemlje u Africi koje su izrazile mišljenje da im pomoć nije potrebna. Željeli bi da tamo vodimo poslove i partnerstva, što bi otvorilo radna mjesta. Važno je prepoznati da moć zadržavanja Afrike protiv migracija ne bi bila jača da im damo hranu. Oni pogoršavaju migracijsku situaciju unutar kontinenta.
Oni predstavljaju opasnost za Europu uništavanjem cijelih regija.
Oni koji su krenuli prema Europi, imaju nešto novca i nešto informacija, ali nemaju pravi posao i dugoročnu perspektivu u svojim zemljama. Otvaranje radnih mjesta, osnaživanje poslovnog života i obuka mogli bi pomoći u tom pogledu. To su područja koja – uz tradicionalni, uglavnom medicinski i humanitarni rad – imaju sve veću ulogu u našem djelovanju.
Koje su regije u kojima je postignut napredak u protekle četiri godine?
Prije svega bih spomenula Ugandu. Tamo provodimo tako složene pilot projekte. Prisutni smo u zajednicama humanitarnom pomoći – gradnjom bolnica, bušenjem bunara, pružanjem utočišta siročadi – i aktivnošću otvaranja novih radnih mjesta. Naša ogledna farma ne samo da pruža posao mnogim lokalnim obiteljima, već također pomaže u učenju modernijih poljoprivrednih tehnologija, koje bi – kada bi se proširile – mogle povećati retencionu moć regije uspostavljanjem prehrambene sigurnosti zajednice. Čak su i vrlo male stvari vrijedne analize – na primjer kako se sije kukuruz šećerac. Manje promjene mogle bi pomoći da se postigne bolji prosječni prinos za one koji su prošli obuku, tako da mogu više uzgajati i lakše prodavati svoje usjeve. Kroz značajno širenje mreže Mađarskog trgovačkog i kulturnog centra (HTCC) u Africi, takvi su programi dostupni u sve više zemalja. Osim Ugande, Maroka i Malavija, radimo iu zemljama koje Mađari manje otkrivaju, poput Bocvane ili Gabona. Naše se širenje na sretan način poklapa s jačanjem Strategije otvaranja prema jugu, tako da možemo surađivati s novootvorenim veleposlanstvima Mađarske u nekoliko zemalja.
U proteklih nekoliko godina zauzeli ste nekoliko važnih pozicija u organizaciji mađarskog sportskog života. Kako uspijevate uskladiti svoj rad s aktivnošću koja proizlazi iz vaše privrženosti Africi?
Ne vidim nikakvu kontroverzu. U Mađarskoj je više sportskih postignuća i uspješnih sportskih događaja koji povećavaju publicitet i popularnost Mađarske u svijetu, bez obzira koji se kontinent spominje. Politika, pa čak i ekonomija mogu izazvati podjele: jedan je dobitak u većini slučajeva gubitak drugoga. Iako je sport najčišća i najljepša manifestacija ljudskih postignuća, to nikada ne bi moglo biti.
Zato je sport važan i u Africi. To je način na koji afrička mladež, koja živi u najsiromašnijim i najtežim uvjetima, može doći u svjetsku frontu ako je dovoljno talentirana i uporna.
Mogu pokazati da mogu biti jednako uspješni kao oni koji su rođeni u razvijenijim zemljama, a vrijedan je i njihov individualni učinak. No, to zahtijeva znanje i pripremu, a tu Mađari mogu pomoći Africi. Neke sportske škole, koje su već krenule u izgradnju, mogle bi značiti da će se deseci afričkih talenata moći uključiti u međunarodni sportski život i osvajati medalje za svoje domovine, a posredno i za nas.
Tamás Szűcs, novinar specijaliziran za vanjsku politiku
Izvor: Časopis GLOBS
molimo dajte donaciju ovdje
Vruće vijesti
OECD vidi kako mađarsko gospodarstvo jača
FOTOGRAFIJE koje oduzimaju dah: Mađarski bajkoviti aristokratski dvorci
Mađarske tvrtke jačaju u ovoj srednjoazijskoj zemlji
Sjajne vijesti: najavljeno novo stambeno naselje u Budimpešti
Sveučilište Széchenyi István predstavlja svoj razvoj stranim diplomatskim čelnicima u Mađarskoj
Senzacionalno: Budimpešta je dom trećeg najboljeg festivala piva u Europi!